Sam' što nije

Urbani način života dio je današnje svakodnevnice u kojemu želja za uspjehom, novcem prevladava u svijetu, što znači ujedno i mnogo odricanja, a ujedno i stresa. Voljeti i prihvaćati sebe težnja je skladnog života koji donosi mir i sreću i zbog toga mnogi traže spas u jogi. Zapadni svijet poznaje jogu kao tjelovježbu koja pomaže zdravlju, međutim, joga nije samo vježbanje tijela, ona teži i mentalnim, spiritualnim ciljevima, a još je važnije to da je joga stil života.
Joga je sklad tijela, uma i duše. Sama riječ "joga" potječe iz sanskrta te znači sjediniti, povezati se. Pojavljuje se u Indiji prije nekoliko tisuća godina, a spominje se još u vedskim tekstovima. Postoji 18 pravaca joge, ali su četiri temeljna - Bhakti Joga, Karma Joga, Raja Joga i Gjana Joga.


Mnoga je pitanja uz jogu vezano uz prehranu jer jogiji smatraju da zdrava prehrana iznimno bitna i zbog toga mnogi ne koriste proizvode životinjskog porijekla. Važno je također na koji se način priprema hrana, primjerice, ako se kuha u tjeskobi ili bijesu, ne može biti zdrava, jer je pripremljena s negativnim emocijama. Jogiji smatraju da će osobe koje žive u duhu joge biti vitke, vitalne, zdrave, odnosno, bit će ispunjene sobom. Iako mnogi ne prakticiraju jogu zbog vjerskog uvjerenja, mnogi studiji joge nude nešto sasvim drugo - prakticiranje joge bez religije i mistike, uz znansveni pristup i uvažavanje klasične medicine .Na ovaj je način omogućeno vježbanje joge svima koji žele to učinuti isključivo iz zdravstvenih razloga, a pomaže kod nesanice, bolova u kralježnici, visokog tlaka, problemima s probavom, cirkulacijom itd.
Na kraju izdvajamo jedan citat koji je izrekao majstor joge i zbog kojeg bi trebali znati razliku između prihvaćenja joge kao stila života i joge kao vjerskog uvjerenja: "Možeš biti duhovan iako nisi vjernik, ali možeš biti i vjernik ali ne i duhovan. Umjetnost je duhovnost bez religije. Joga je poput umjetnosti".
NN